Dvije stotine pedeset milijardi dolara (preciznije 249,7), odlukom arbitražnog suda u Moskvi iza zatvorenih vrata u petak, Centralnoj banci Rusije (CBR) treba da isplati Juroklir kao odštetu zbog „nezakonite zabrane upravljanja i raspolaganja sredstvima i hartijama od vrijednosti CBR, položenim u toj međunarodnoj klirinškoj kući sa sjedištem u prijestonici Belgije”.
I, dok je CBR pozdravio odluku Suda da u potpunosti prihvati njen odštetni zahtjev u okviru tužbe podnesene decembra prošle godine, advokati Juroklira oštro su osudili sudski postupak bez prisustva stranaka i najavili žalbu. Šta dalje biva sa tim sudskim sporom, djeluje neizvjesno.
Naime, ruski sudovi nemaju nadležnost u inostranstvu i Moskva nema jasan put da slučaj „Zamrznuta sredstva CBR” stigne pred evropske sudove, ocjenu neimenovanih pravnih eksperata prenio je AFP. Upravo taj pravni aspekt nedri procjene posmatrača da bi s ovom presudom arbitražnog suda u ruskoj prestonici, „Moskva mogla preduzeti kontramjere protiv preostale evropske imovine u Rusiji”, javlja DPA.
Inače, EU je zamrznula rusku imovinu u vrijednosti od oko 210 milijardi evra (244 milijarde dolara) u sklopu sankcija protiv Moskve nakon početka „specijalne vojne operacije” Rusije u Ukrajini krajem februara 2022. U trezorima Juroklira položeno je oko 193 milijarde evra imovine i hartija od vrijednosti CBR. Ruska centralna banka promptno je osudila zamrzavanje svoje imovine kod Juroklira, kao i korišćenje kamata na ta sredstva na ime pomoći EU Ukrajini kao „nezakonito i suprotno međunarodnom pravu”, tvrdeći da su time prekršeni „principi suverenog imuniteta imovine”. Zvanična Moskva je u više navrata ocijenila da je u pitanju „krađa ruske imovine”, signalizirajući i mogućnost nepreciziranih „uzvratnih poteza”.
Bilo kako bilo, Moskovski arbitražni sud preuzeo je slučaj „CBR–Juroklir” krajem prošle godine, iako je EU prethodno, nakon oštrih unutrašnjih nadgornjavanja, ipak odustala od svog početnog plana da koristi tu zamrznutu rusku imovinu za finansijsku pomoć Ukrajini. Otpor Belgije bio je tu presudan, ali je EU u to vrijeme ipak odlučila da „na neodređeno vrijeme” ostavi sredstva CBR „na ledu” kod Juroklira. Potom je EU krenula u akciju da pozajmi 90 milijardi evra na tržištima kapitala kako bi Ukrajini obezbijedila beskamatni zajam za zadovoljavanje njenih vojnih i ekonomskih potreba tokom dvije godine.
Kijev se, prema brojnim procjenama, suočava s budžetskim manjkom od najmanje 135 milijardi evra ove i sljedeće godine i mogao bi ostati bez novca u narednim mjesecima bez dodatne finansijske podrške. Ta procjena, o „minus 135 milijardi evra” zasniva se inače na pretpostavci da će se rat završiti ove godine, scenario koji se smatra sve manje vjerovatnim, navode zapadne agencije.
Bilo kako bilo, odluka arbitražnog suda u Moskvi donesena je nakon dogovora šefova diplomatija članica EU 11. maja, da će blok ratifikovati sporazum o osnivanju tijela koje bi moglo da dodjeljuje odštetu žrtvama ruske agresije protiv Ukrajine, javio je „Kijev independent”.
Kada počne s radom, komisija za zahtjeve će, prema ovoj zamisli, razmatrati zahtjeve za odštetu za štetu, gubitak ili povredu koju je Rusija prouzrokovala Ukrajini i odlučivati o iznosima koji se duguju žrtvama.
Da bi se to sprovelo, potrebno je da ratifikuje 25 evropskih zemalja. Irska je bila peta i posljednja zemlja koja je to učinila 7. maja.
EU se sprema da već u ponedjeljak odobri uslove koji leže u osnovi kredita bloka Ukrajini od 90 milijardi evra, izvijestio je briselski „Politiko”.
To zeleno svjetlo značilo bi da je Kijev korak bliže dobijanju više od devet milijardi evra kao prve rate od Brisela sredinom juna za pokrivanje eventualnih neposrednih budžetskih manjkova i kupovinu dronova za odbranu od ruskih snaga.
Evropska komisija je već najavila da će nastaviti da lobira kod Kanade, Japana, SAD i Velike Britanije da pokriju ostatak budžetskog deficita Ukrajine predstojeće nedjelje, kada se ministri finansija sedam najvećih razvijenih ekonomija svijeta sastanu u Parizu.
Komesari EU će se, prema najavama, uskoro ponovo sastati kako bi potpisali kredit od 90 milijardi evra, nakon što se Kijev i Brisel dogovore „o sitnim slovima”, tj. o tome kako otplatiti dug ratnom reparacijom od Moskve.
Ukoliko Kremlj odbije da plati tu reparaciju nakon završetka rata, lideri EU su već naveli da zadržavaju pravo da koriste zamrznutu rusku državnu imovinu za namirenje kredita – čime bi se poništio dug koji Kijev duguje.
Ako sve bude išlo po tom planu, Brisel će prvo sljedećeg mjeseca kupiti dronove u vrijednosti od 5,9 milijardi evra kako bi ojačao odbranu Kijeva. Komisija će zatim uplatiti 3,2 milijarde evra Kijevu, koje Vlada može da koristi za pokrivanje budžetskih i administrativnih troškova, uključujući isplatu plata vojnika.
„Komisija ima cilj da izvrši prvu isplatu što je prije moguće u drugom kvartalu 2026. godine”, rekao je portparol izvršne vlasti EU. „Prva isplata će pokriti kupovinu dronova od Ukrajine, za Ukrajinu.”
Izvor: Glas Srpske
